O HyFoSy proceduri
Patologija jajovoda se ubraja među najčešće uzroke infertiliteta i predstavljaju primarnu dijagnozu u približno do 25% slučajeva ženskog infertiliteta¹. Netačna procena prohodnosti jajovoda može dovesti do nepotrebnih procedura — kao što su rekonstruktivne operacije jajovoda ili vantelesna oplodnja — u situacijama kada su drugi načini začeća i dalje mogući.
Histerosalpingo-foam sonografija (HyFoSy) je pacijentkinji prilagođena, ultrazvučno zasnovana procedura za procenu prohodnosti jajovoda i dijagnostiku kod žena sa potvrđenim infertilitetom ili sumnjom na isti.
HyFoSy procedura koristi visoko ehogeni kontrasni medijum u obliku pene koji omogućava preciznu dijagnostiku bez upotrebe joda, rendgenskog zračenja ili laparoskopije.
Sve što treba da znate o HyFoSy proceduri
Put do trudnoće nekada može biti izazovan – i fizički i emotivno.
Ako pokušavate da zatrudnite duže od godinu dana bez uspeha, ili duže od šest meseci ukoliko imate više od 35 godina, preporučuje se razgovor sa ginekologom ili specijalistom za fertilitet.
Jedan od važnih koraka u ispitivanju fertiliteta jeste provera prohodnosti jajovoda. Provera prohodnosti jajovoda podrazumeva utvrđivanje da li su jajovodi prohodni i funkcionalni. Kada su jajovodi suženi ili neprohodni mogućnost prirodnog začeća može biti smanjena.
Najčešće procedure za procenu prohodnosti jajovoda su:
⦁ laparoskopija – hirurška procedura
⦁ histerosalpingografija (HSG) – rendgenska metoda ispitivanja materice i jajovoda korišćenjem jodnog kontrasta.
Kod mnogih žena ove procedure mogu biti neprijatne ili bolne.
HyFoSy procedura predstavlja inovativnu alternativu-pouzdanu, manje neprijatnu koja podrazumeva ultrazvučnu procenu prohodnosti jajovoda koristeći penu kao kontrast.
Histerosalpingo-foam sonografija (HyFoSy) predstavlja jednostavan i komforan ultrazvučni pregled uz korišćenje pene kao kontrasnog sredstva kojim se utvrđuje prohodnost jajovoda.
Procedura se može obaviti u ginekološkoj ordinaciji.
Jajovodi su vrlo bitan deo ženskog reproduktivnog sistema. Oni povezuju jajnike sa matericom. Prohodni jajovodi su od velike važnosti za ostvarivanje trudnoće, jer su mesto gde se spermatozoidi i jajna ćelija susreću pre nego što se embrion kasnije implantira u matericu.
Ako su oba jajovoda neprohodna, spermatozoidi i jajna ćelija ne mogu da se susretnu i prirodna trudnoća neće biti moguća. Za prirodno začeće neophodan je bar jedan prohodan jajovod.
Zašto je HyFoSy procedura pacijentkinjama prijatnija alternativa?
HyFoSy procedura se može izvesti u ordinaciji vašeg ginekologa, što omogućava odmah dobijene rezultate i dijagnozu, tako da možete nastaviti svoj put ka trudnoći bez odlaganja.
Nema zračenja. Nema joda.
Dijagnoza se postavlja transvaginalnim ultrazvučnim pregledom, uz korišćenje pene kao kontrasta.
Praktično rešenje
Vaš ginekolog može obaviti proceduru koja podrazumeva korišćenje ultrazvučnog aparata, u svojoj ordinaciji.
Najmanje bolna procedura
Studije potvrđuju da je HyFoSy procedura 50% manje bolna u poređenju sa HSG‑om¹.
Manje odlazaka na preglede
Rezultate i dijagnozu dobijate odmah tokom istog pregleda, bez potrebe za dodatnim terminima.
Proverena i pouzdana procedura
Dokazani rezultati kod više od 1 milion žena širom sveta.
Procedura ukratko
Efikasnost, jednostavnost i komfor u svakom koraku
HyFoSy procedura obično se završava u roku od 10 minuta.
Korak 1
Najpre se obavlja rutinski transvaginalni ultrazvučni pregled.
Korak 2
Zatim se u vaginu postavlja spekulum (instrument), slično kao pri uzimanju PAPA brisa.
Kroz grlić materice se potom pažljivo uvodi kateter (tanka cev).
Nakon toga se spekulum uklanja, a ultrazvučna sonda se uvodi u vaginu.
Korak 3
Pena se aplikuje kroz kateter u matericu i jajovode dok se istovremeno prati njen prolazak na ultrazvučnom prikazu.
Korak 4
Prohodnost jajovoda se procenjuje i utvrđuje blagim pokretima ultrazvučne sonde i praćenjem kretanja pene na ultrazvučnom prikazu.
Po završetku procedure uklanjaju se ultrazvučna sonda i kateter.
Korak 5
Nakon toga, zajedno sa ginekologom ćete razgovarati o narednim koracima na vašem putu ka ostvarivanju trudnoće.
Šta je važno znati pre, tokom i nakon procedure
→ HyFoSy procedura se izvodi u preovulatornoj fazi menstrualnog ciklusa (od 6. do 11. dana ciklusa). To je period nakon prestanka krvarenja, a pre ovulacije.
→ Važno je da imate negativan test na trudnoću, urađen najkasnije 24 sata pre izvođenja procedure.
→ Na dan procedure možete normalno jesti i piti.
→ Pre procedure biće vam zatraženo da ispraznite mokraćnu bešiku, kako bi se obezbedila optimalna vidljivost tokom pregleda.
→ Nakon procedure možete primetiti manju količinu pene i/ili blago krvarenje (spotting), što je uobičajeno.
→ Vaš lekar će sa Vama razgovarati o rezultatima pregleda i preporučenim narednim koracima.
Ova procedura se može izvoditi samo kada niste trudni i kada nema aktivnog krvarenja.
Ne može se primeniti u prisustvu aktivne infekcije male karlice ili polno prenosivih bolesti.
Procedura se neće izvoditi ukoliko rutinski transvaginalni ultrazvučni pregled pokaže da su jedan ili oba jajovoda proširena i ispunjena tečnošću (hidrosalpinks).
Napomena: Kod nekih pacijentkinja mogu se javiti bolne kontrakcije materice, vazovagalna reakcija, bol u stomaku, isticanje tečnosti ili blago krvarenje. Ovi simptomi su dobro poznati i povezani su sa svim intrauterinim procedurama i testovima prohodnosti jajovoda. Terapija bola sprovodi se u skladu sa važećim lokalnim protokolima.
DA LI STE ZNALI DA SE SVAKI ŠESTI PAR SUOČAVA SA PROBLEMIMA NEPLODNOSTI?
Infertilitet se definiše kao izostanak trudnoće nakon 12 meseci redovnih, nezaštićenih polnih odnosa. Postoje brojni uzroci ženskog infertiliteta:
⮕ POREMEĆAJ OVULACIJE
Neredovna ovulacija ili njen potpuni izostanak čine većinu slučajeva infertiliteta. Do poremećaja ovulacije može doći usled problema u regulaciji reproduktivnih hormona od strane hipotalamusa ili hipofize, kao i zbog poremećaja funkcije jajnika.
⮕ PATOLOGIJA JAJOVODA (TUBARNI INFERTILITET)
Neprohodni jajovodi onemogućavaju spermatozoidima da dođu do jajne ćelije i oplode je. Stanja koja mogu uzrokovati neprohodnost jajovoda:
– zapaljenska bolest male karlice – infekcija materice i jajovoda uzrokovana polno prenosivim bolestima (hlamidija, gonoreja).
– prethodne operacije u trbušnoj ili karličnoj regiji, uključujući vanmateričnu trudnoću
⮕ ENDOMETRIOZA
Endometrioza nastaje kada tkivo slično sluzokoži materice (endometrijum) raste izvan materice – najčešće na jajnicima, jajovodima, trbušnoj maramici ili čak na crevima. Ovo tkivo reaguje na hormonske promene tokom ciklusa, što dovodi do upale, bola i formiranja priraslica. Pored samog prisustva endometriotičnog tkiva i hirurški zahvati u lečenju endometriozemogu doprineti stvaranju priraslica u maloj karlici. Takve anatomske promene mogu ometati prohodnost i funkciju jajovoda, smanjujući verovatnoću susreta jajne ćelije i spermatozoida. Dodatno, endometroza može nepovoljno uticati na proces implantacije oplođene jajne ćelije dok se smatra da kroz različite mehanizme može negativno delovati na kvalitet jajnih ćelija i spermatozoida